Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini je neophodna radi stvaranja učinkovite, odgovorne i efikasne državne službe. Preduslov je za integraciju BiH u Europsku uniju, koja upravne kapacitete sposobne za provođenje pravne stečevine Unije smatra jednim od najvažnijih kriterija za članstvo. O ovoj temi razgovarali smo sa direktoricom Ureda za reformu javne uprave u BiH Semihom Borovac.
Gospođo Borovac, šta je suština reforme javne uprave?
Reformisana uprava treba, prije svega, ispuniti evropske uslove i omogućiti zemlji da postane dio zajednice evropskih zemalja. Zato, reforma koju provodimo, je prije svega orijentisana na povećanje stručnosti, osposobljenosti i kvaliteta rada državnih službenika, a upravo se to neminovno odražava i na kvalitet usluga koje građani i privredni subjekti s pravom očekuju od javne uprave.
U protekloj godini zabilježen je zastoj u reformi , prvenstveno zbog indolentnog odnosa institucija. Kako bi se ubrzao proces , dali ste jasne preporuke koje je prihvatilo i Vijeće ministara. Da li je ova aktivnost već dala rezultate?
Jedan od rezultata naših napora jeste da su institucije u svoje godišnje programe rada počele unositi obaveze iz Revidiranog akcionog plana 1, što daje jače garancije da će te mjere biti i ispunjenje. Ako tome dodamo da smo na državnom nivou uključili gotovo sve institucije i uspostavili stalnu saradnju sa predstavnicima tih institucija, onda očekujemo da će rezultati provedbe reformskih mjera za ovu godinu biti mnogo bolji. U 2013. godinu ušli smo sa prijedlogom 22 nova projekta. Voljeli bismo da imamo razvijenu dokumentaciju za sve predložene projekte, ali činjenica je da su nam najčešće potrebni mjeseci, a nerijetko i cijela godina da za svaku našu aktivnost dobijemo saglasnost svih učesnika u procesu izrade projekta – dakle četiri nivoa vlasti.
Kakvi su benefiti po reformskim oblastima?
Pripremljen je i projekat “Strateško planiranje i razvoj javnih politika II”, kojim će se ojačati kapaciteti svih ministarstava na sva četiri upravna nivoa za strateško planiranje i razvoj javnih politika. Strateško planiranje i razvoj javnih politika dva su ključna instrumenta u svakoj modernoj javnoj upravi. Važno je imati efikasne javne politike koje će na najracionalniji način koristiti novac poreskih obveznika. Ovo je posebno važno u trenutku kada vladaju mjere štednje u cijelom svijetu.
U oblasti Javnih finansija u 2013. godini već smo osjetili rezultate projekta BMIS kojim je u ministarstva finansija u BiH uveden novi savremeni informacijski sistem i time povećana efikasnost i efektivnost planiranja i upravljanja budžetskim sredstvima. Prema našim informacijama, planiranje budžeta za 2014. godinu odvijalo se u novom sistemu, što znači da je trošenje budžetskih sredstava odobravano na jedan transparentniji način.
Urađen je i novi projekat kojim će se još dodatno proširiti ovaj sistem sa softverskom komponentom. Šta je rodno odgovorno budžetiranje?
Ovo je prvi pokušaj da budžeti u BiH budu rodno senzibilni te da u konačnici možemo praviti analize i istraživanja koja će dovesti do ravnopravnog odnosa spolova u planiranju i trošenju budžetskih sredstava.
Dosta vremena u 2013.godini godini smo potrošili i na usaglašavanja o Javno-privatnom partnerstvu; projektu koji će zasigurno potaknuti investitore da ulažu u Bosnu i Hercegovinu. Da bismo to postigli, prvo moramo zajedno razviti i doraditi propise, u skladu sa evropskim standardima u ovoj oblasti, ojačati kapacitete institucija zaduženih za ovaj posao, te educirati službenike i javnost o mogućnostima poslovanja u okviru javno-privatnog partnerstva. To su sve planirane aktivnosti našeg projekta, a realizaciju očekujemo u 2014. godini.
Šta je urađeno u oblasti upravljanja ljudskim potencijalima?
Što se tiče oblasti upravljanja ljudskim potencijalima u ovoj godini fokus smo stavili na finaliziranje Okvira politike za razvoj upravljanja ljudskim potencijalima u strukturama javne uprave u BiH. U tome poslu, koji smo radili sa članovima NT, jako puno su nam pomogli predstavnici SIGME. Radi se o setu načela kojim se određuje pravac kretanja reformi u državnoj službi u BiH, kao što su efikasnost, tranparentnost, nepristrasnost, meritornost i odgovornost čiji je cilj da se onemogući politizacija u državnoj službi i osigura pravni osnov za upravljanje ljudskim potencijalima te uspostave koherentni standardi i zajedničke prakse na svim upravnim nivoima u BiH.
U kojoj fazi je realizacija projekta “Modernizacija upravljanja ljudskim potencijalima u strukturama državne službe u BiH”?
Početak provedbe projekta u kojem učestvujemo zajedno sa delegacijom Evropske unije je kraj januara ove godine. Predviđa se izrada metodologije za analizu i analitičku procjenu radnih mjesta u upravama na četiri nivoa.
Pripremljen je i projekat kojim se povećava informatička pismenost državnih službenika. U prvoj fazi obuku je završilo 2.400 državnih službenika, a u novoj fazi obuka je predviđena za njih 1780. Oko 1500 voditelja upravnih postupaka i inspektora bit će dodatno obučeno o vještinama i tehnikama vođenja upravnog postupka. Praksa je pokazala da su upravni postupci dugotrajni ili da se ponavljaju jer osobe koje rade na ovih poslovima nemaju dovoljno iskustva i vještina u poslovima upravnog rješavanja.
Pažnju javnosti privukao je projekat “Mapa puta za registraciju poslovnih subjekata”. Možete li nam reći o čemu se ovdje radi?
Mapom puta trasiraće se put za pojednostavljene procesa registracije preduzeća. Mapa će sadržavati prijedloge izmjene zakona i uslova koje institucije trebaju stvoriti da bi se registracija preduzeća mogla obaviti elektronski, na jednom mjestu i to u roku od tri dana. Takav je i evropski standard. Pripremili smo projekat kojim se u prvoj fazi osigurava građanima i poslovnim subjektima da na jednom mjestu mogu dobiti informacije o uslugama koje pružaju državne institucije i preuzeti potrebne obrasce. Portal će biti u funkciji krajem marta ove godine. BH portal samo je osnova da preko njega omogućimo pružanje elektronskih usluga građanima i to ćemo uraditi u sljedećoj fazi.
Kako se finansiraju projekti?
Većina projekata finansirana su iz Fonda za reformu javne uprave, a ove godine možemo se pohvaliti da smo dobili novog donatora, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Danske koja će u Fond uložiti 4 miliona eura. Sa novim ulaganjima u Fond i novcem koji već imamo na raspolaganju, procjenjujemo, moći ćemo finansirati sve planirane projekte. Izvor: www.brzevijesti.ba